Obilaskom poljoprivrednih površina srednje, sjeverozapadne i istočne Hrvatske (Slavonija i Baranja), primijećen je visok stupanj zakorovljenosti strništa (Slike 1-4). Osjemenjivanjem na strništu, korovi se šire na nove površine, ali i povećavaju rezervu sjemena u tlu na kojem su već prisutni. Zato ih je potrebno suzbijati.

Suzbijanje korova na strništima je agrotehnička mjera koja ispravlja greške nedovoljno učinkovitog suzbijanja korova u prethodnim kulturama te znatno pomaže u suzbijanju korova, posebno višegodišnjih, u narednim kulturama. Jednogodišnje korove se na strništu moguće je učinkovito suzbiti i mehaničkim metodama, dok se za višegodišnje preporuča primjena herbicidnog sredstva registriranog za tu namjenu. Višegodišnji korovi su teško rješiv ili nerješiv problem u većini poljoprivrednih kultura dok se većina istih na strništu može vrlo lako suzbiti. Vremenske prilike koje vladaju u Hrvatskoj (puno vlage i topline) osiguravaju visoku aktivnost korova što ih čini osjetljivim na primjenu herbicida.

Dozvolu za suzbijanje korova na strništima u Hrvatskoj imaju herbicidna sredstva na osnovi dvije aktivne tvari – dikambe i glifosata. Dikamba djeluje samo na širokolisne korovne vrste (jednogodišnje i višegodišnje) pa se može koristiti ciljano za suzbijanje npr. poljskog slaka (Convolvulus arvensis), velikog slaka ili ladoleža (Calystegia sepium), poljskog osjaka (Cirsium arvense – slika 4) i dr.  Dikamba ne djeluje na uskolisne (travne) korove. Užeg je spektra od glifosata koji je neselektivni (totalni) translokacijski herbicid čiji spektar je vrlo širok i koji suzbija većinu jednogodišnjih i višegodišnjih uskolisnih i širokolisnih korova, pa i nekih drvenastih korovnih vrsta. Važno je naglasiti da će herbicidna sredstva na osnovi dikambe i glifosata uspješno suzbiti i ambroziju što je zakonska obveza zemljoposjednika.

Ovisno o rasporedu i vrstama korova na parceli, postoji mogućnost prskanja „otoka“ višegodišnjih korova herbicidom (dikambom ili glifosatom, ovisno o vrsti korova) dok se jednogodišnji korovi na ostatku parcele mogu suzbiti mehanički ili prskanjem nižom dozom. Na taj način moguće je smanjiti troškove suzbijanja i unos herbicida u okoliš.

Prije primjene herbicidnih, ali i svih ostalih sredstava za zaštitu bilja, potrebno je detaljno pročitati priloženu uputu i pridržavati se svega navedenog.

Slika 1: Europski mračnjak (Abutilon theophrasti) na strništu

Slika 2: Bijela loboda (Chenopodium album) na strništu

Slika 3: Bijeli kužnjak (Datura stramonium) na strništu

Slika 4: Poljski osjak (Cirsium arvense) na_strništu

Priredio:

Dr.sc. Nenad Novak